Kompostiranje je najstariji način recikliranja otpada. Radi se o postupku biološke razgradnje organskih materijala, čime se biološki otpad smanjuje, a kao rezultat toga nastaje kompost koji sadrži humus i druge hranjive tvari.

Zašto kompostirati?

Organski otpad čini preko 30% ukupnog otpada u kućanstvu. Stoga, izdvajanjem organskog otpada štedimo deponijski prostor i ne onečišćujemo bespotrebno svoj okoliš. Neadekvatnim zbrinjavanjem zelenog otpada se potiču procesi truljenja što dovodi do stvaranja neugodnih mirisa. Također, paljenjem zelenog otpada stvara se dvostruka šteta- uzaludno se troši kisik i onemogućuje povratak hranjivih tvari u tlu.

Kompostiranjem iz organskog otpada nastaju vrijedne organske tvari koje poboljšavaju strukturu tla, pomažu zadržavanju vlage, tlo čine prozračnijim, povećavaju mikrobiološku aktivnost tla, obogaćuju ga hranjivim sastojcima te povećavaju otpornost biljaka na nametnike i bolesti.

Proces kompostiranja

Kompostiranjem se biootpad aerobno razgrađuje pri čemu nastaje ugljikov dioksid, voda, toplina i KOMPOST kao konačan produkt. Postupak kompostiranja traje relativno dugo, od 10 do 12 mjeseci, i ima tri glavne faze:
Prva faza je faza razgradnje u kojoj glavnu ulogu imaju mikroorganizmi (bakterije i dr.). Oni prvi napadaju kompostnu masu i razgrađuju je, i pritom se oslobađa velika količina topline (do 70ºC na 1 m³ kompostne mase), koja uništava sjemenje korova i uzročnike bolesti.
Druga faza je faza pretvorbe. U toj se fazi temperatura smanjuje, broj mikroorganizama se povećava, a kompostnu masu nastanjuju i prve gljivice, plijesni, kvasci dr.
Treća faza je faza izgradnje. U toj se fazi pojavljuju prvi višestanični organizmi (npr. gliste) koje miješaju i usitnjavaju materijal te koji probavom stvaraju tzv. kompostne grudice.

Gdje kompostirati?

Za kompostiranje nije potreban veliki prostor. Svatko može svoj reciklažni kutak napraviti bilo gdje u vrtu, a korištenjem prikladnog spremnika za kompostiranje čak i na balkonu ili u garaži. Najpogodnije mjesto za kompostiranje je sjenoviti kut vrta/dvorišta zaštićen od izravnih udara vjetra (izbjegavati mračna i hladna mjesta). Kompostirati možemo u hrpi koja može biti slobodnostojeća, ograđena drvom, ciglom, žicom ili u specijalnim komposterima koji se mogu kupiti u trgovini.

Što kompostirati?

Ostatke od pripreme i konzumiranja hrane od voća i povrća, ljuske od jaja, vrećice od čaja, drvene štapiće i čačkalice, talog kave, iskorištene papirnate maramice i ubruse, ohlađeni pepeo iz peći na drva, upotrjebljenu zemlju i uvenule biljke iz lončanica (otpad bogat dušikom)

Pokošenu travu, lišće, granje od drveća i grmlja, biljke iz vrta (otpad bogat ugljikom)

NE KOMPOSTIRATI:

Osjemenjeni korov, ljuske i lišće od oraha, češere, pluto, kosti, novinski papir i časopise u boji, pelene, higijenski ulošci, sadržaj vrećica za usisavače te otpatke koji sadrže opasne kemikalije kao što su ulja, stari lijekovi, bojano i impregnirano drvo, stiropor, kuhinjski tekući otpad (ostaci tekuće hrane – juha, variva i sl.), pečeno, kuhano ili sirovo meso, kamenje i šuta, izmet domaćih životinja i kućnih ljubimaca, vrući pepeo;

Kako kompostirati?

1. Usitniti organski otpad kako bi se lakše razgradio;
2. U približno jednakom omjeru pomješati organski otpad bogat dušikom (brže se razgrađuje i osigurava vlagu) i organski otpad bogat ugljikom (sporije se razgrađuje i osigurava prozračnost);
3. Materijal staviti na hrpu (na dno je poželjno staviti sloj granja radi prozračnosti) i zaštititi ju od prejakog sunca i oborina. To ćemo učiniti tankim slojem zemlje, slojem suhe trave, lišća, sijena, vrećama od jute ili kartonom. Ne pokrivati plastičnim vrećama;
4. Hrpu povremeno (bar jednom mjesečno) preokrenuti kako bi osigurali prozračivanje, jer zrak je neophodan za rast i razvoj organizama u kompostu i sprečava pojavu neugodnih mirisa.

HRPU NIKADA NE SMIJEMO ZBIJATI;

5. Provjeriti vlažnost komposta – iz dubine hrpe uzeti šaku kompostnog materijala i lagano ga stisnuti. Ako iz šake curi tekućina, previše je vode. Ako se u stisnutnoj šaci ne osjeća vlažnost, voda nedostaje. Kada materijal u šaci ostaje zbijen u grudi, vlažnost je primjerena. Možda će u ljetnim mjesecima kompost trebati povremeno vlažiti, a zimi ga zaštititi od prevelike vlage;
6. Nakon 9-12 mjeseci, kad kompost postane rastresit, tamne boje i poprimi specifičan miris “šumske zemlje” umiješajmo ga u zemlju svog vrtnog ili kućnog bilja.

Važno!

Materijal za kompostiranje nikad ne stavljamo u rupu u tlu, jer će zbog nedostatka kisika doći do truljenja i neugodnog mirisa.
Kompostište ne smještamo na kamenu, betonu ili neku drugu nepropusnu podlogu.
Kompostna hrpa mora biti u izravnom dodiru s tlom kako bi mikroorganizmi iz tla imali nesmetan pristup kompostištu.
Pokošenu travu na hrpu stavljamo u vrlo tankom sloju zbog opasnosti od truljenja. Pokošenu travu prethodno ostavimo da se prosuši.
Organski otpad usitnimo i mješamo, a svaki odloženi sloj možemo posuti vrtnom zemljom ili gotovim kompostom. To će pospješiti proces razgradnje kompostnog materijala.

Izvor:
www.mzopu.hr
www.cistoca-ri.hr